Kako bismo Vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies). Nastavkom pregleda stranice slažete se s korištenjem kolačića i UVJETIMA KORIŠTENJA.
PRIJAVA
Klub
Navijanje kao sportski ritual: opera u dva poluvremena
24.05.2020.

Sport i glazba dva su fenomena u čijem se fokusu nalaze ljudi koji svojim razvijenim vještinama zabavljaju, oduševljavaju, ali i razočaravaju publiku. Dok s koncertne pozornice zvuk dolazi publici, iz borilišta elegantne i vješte kretnje sportaša izazivaju zvuk koji dolazi od publike. Zvuci Händelovog djela „Zadok The Priest“ kasnije obrađenog u himnu natjecanja „UEFA Champions League“ i ljubitelju klasične glazbe i nogometnom navijaču izazvat će pozitivne trnce. Podupiranje, ali nerijetko i kritike, sastavni su dio pojave koja se veže uz sport, a zovemo ju navijanje.

Navijanje kao organizirana ideja javlja se u kasnijem 19. stoljeću, prvenstveno kao maskulina aktivnost kakvom je u najvećem dijelu ostala i do danas. Navijači imaju vrlo važnu ulogu u kreiranju sportskog događanja, njegova tijeka te uspješnosti. Jedan od takvih primjera u povijesti antičkoga Rima je borba gladijatora o čijoj su sudbini u konačnici vladajući često odlučivali pod pritiskom publike. Jasno je da se važnost publike u sportskim natjecanjima zadržala i do danas, a o toj povezanosti najviše svjedočimo danas kada su tribine sportskih terena zbog pandemije koronavirusa, nažalost ostale puste, bez navijača i sve one živosti i energije koju sa sobom donose puna gledališta. Stoga nam postaje jasnije zašto krovne organizacije ponekad kažnjavaju saveze i klubove upravo odsustvom navijača.

Što se veze između sporta i glazbe tiče, postoji ona glazba koja podržava sportske događaje (himne, navijanje i navijačke pjesme te zabava uoči, tijekom, ali i nakon sportskog događaja), zatim glazba koja čini sastavni dio sportskog događaja (umjetničko klizanje, ples, itd.), ali i glazba koja nastaje upravo uz ili zbog sporta.

Iako svaki sport ima svoju publiku, nemoguće je ne primijetiti da su simpatizeri momčadskih sportova, a posebice nogometne igre u navijanju možda najstrastveniji i najorganiziraniji. Upravo u toj organizaciji navijačkih skupina i određene pripadnosti klubu možemo pronaći glazbu kao svojevrstan potpis navijačke skupine. Navijačke pjesme se gotovo bez iznimke izvode u većim skupinama što je jedinstveno javno izražavanje kolektivnog identiteta, kao i rivalstvo spram druge skupine. Često se publika sasvim prepušta „euforiji“ koja stvara osjećaj pripadnosti i zajedništva. Navijačke pjesme tako postaju sredstvom koje među navijačima stvara prostornu pripadnost i socijalni identitet, na što dakako utječu tekstovi pjesama, ali i ritamske strukture pjevanja i skandiranja.

Navijanje kao sportski ritual

Sam čin navijanja postaje sportski ritual jer podrazumijeva izvođenje aktivnosti na neizmijenjen način, a sam zvuk potiče dramatizaciju prostornog doživljaja i iskustva. Forme i ritamski obrasci navijačkih pjesmama uglavnom su pravilnog i ponavljajućeg karaktera što ima poveznicu s ritualnom glazbom. Taj sustav ritualnog reda navijačke pjesme čini pogodnima, popularnima i pristupačnima širokoj masi. Navijačke pjesme postoje u svim zemljama u kojima je nogomet sastavni dio nacionalne kulture ili, kako se popularno kaže, „najvažnija sporedna stvar na svijetu“. Razvile su se kao vrsta narodne lokalpatriotske ili nacionalne pjesme koja slavi određeni klub, grad ili državu. Veliku ulogu u tim pjesmama ima korištenje nestandardnog, a ponekad i vulgarnog jezika.

Sudjelovanje u navijanju i pjevanju navijačkih pjesmama kod pojedinca stvaraju osjećaj samoopredjeljenja, samopouzdanja i vlastitog zadovoljstva te važnost zajedništva i stvaranja
prostornog socio-kulturnog identiteta. Tako u repertoaru navijačkih skupina često nalazimo i pjesme koje su na pozitivan (ali ponekad nažalost i negativan) način povezane uz širi socijalno-politički kontekst s kojima navijači žele odaslati poruku drugim strukturama nevezanim uz sport. No, među navijačima nalaze se ljudi svih zanimanja pa tako i glazbenici koji zbog simpatije prema svome klubu stvaraju u potpunosti novo glazbeno djelo. Prva takva poznata pjesma naziva „The Dooley Fitba Club“ kasnije poznata kao „Fitba Crazy“, nastala je u Engleskoj još pred kraj 19. stoljeća. Ona je bila zamišljena za izvedbu na pozornici, no zbog svoje popularnosti preuzele su je razne navijačke skupine prilagođavajući stihove određenom nogometnom klubu.

I danas možemo primijetiti takve modele kada razne navijačke skupine koriste melodiju neke umjetničke skladbe ili popularne pjesme uz promijenjeni tekst (npr. The Beatles „Yellow Submarine“ na koju je navijačka skupina Armada 2013. godine podmetnula tekst „Stuttgart, Stuttgart Auf Wiedersehen“). Također, mnoge su navijačke pjesme nastale kao odraz simpatije prema klubu ili pak nekom većem ostvarenju momčadi. Značajan uspjeh u sportu obuhvaća veliki dio javnoga prostora pa se prilikom takvog ostvarenja, zbog osjećaja lokalnog ili nacionalnog ponosa, skladaju nove pjesme ili stvaraju obrade u kojima sudjeluju izvođači čiju je javnu pojavu ponekad teško spojiti s kultom navijača iako i oni zapravo jesu navijači (npr. „Način života“ u izvedbi Blagdan Banda (Zoran Prodanović Prlja) i orkestra Opere HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci 2017. godine).

Pojavom takvih skladbi stvorio se novi žanr, tzv. navijačke pjesme, a glazbena industrija često plasira nova autorska izdanja uoči velikih natjecanja ili povodom uspjeha na istima. Međutim, uspješnost tih skladbi možemo prepoznati na način jesu li ju navijači prihvatili ili ne, dok je o kvaliteti istih nezahvalno govoriti. Naposljetku valja reći da i glazbu i sport čine oni koji stvaraju i igraju, a s druge strane oni koji uživaju, zabavljaju se i kritiziraju, pljeskom nagrađuju i sportaša i glazbenika. Klinci igraju nogomet u kvartu, navijači pjevaju na tribinama, imitirajući tako svoje uzore s terena ili pozornice, a ponekad ne treba suditi o kvaliteti kada i jedno i drugo nastaje iz srca.

Autori teksta: Daniela Perković, mag. musicol. i Frane Frleta glazbenik, producent i skladatelj
 




Prijava na newsletter